evropskireporter.com pokrenut je uz podršku FOSI ROM-a
Što je EU?
Evropska Unija
Da li je Evropska Unija Nova federacija, međunarodna organizacija ili nešto treće?
Ima nekih elemenata koji služe kao argument za stav da je EU danas federacija. Jedan od tih elemenata je nadređeno i direktno obavezujuće pravo - komunitarno pravo, kao poseban pravni poredak s kojim moraju biti u skladu nacionalni pravni porci država članica, i koji obavezuje i fizička i pravna lica.
Tu je i nezavisni sud čije su presude konačne i obavezujuće, ne samo za države, nego opet i za fizička i pravna lica. Ima svoju birokratiju i sopstveni zakonodavni proces, kao i izvršni postupak.
EU ima gotovo najznačajnija obilježja savremene federacije, mežutim, nedostaje mnogo elemenata koji su potrebni da bi jedna politička tvorevina mogla da se smatra džavom.
Prvi od tih elemenata je da ona nema svoja sredstva prinude - vojsku i policiju. EUROCORP i EUROJUST koji su najbliži ovoj vrsti organa, nijesu ni policijske snage niti pravosuđe, već su samo prisutni u koordinaciji rada nacionalnih policija.
Iako postoje neki vidovi snagaza brze akcije, daleko je od toga da je rijel o organizovanoj vojsci ili policiji EU.
Evropska Unija nema ni dovoljna materijalna sredstva jer njen budžet, koji iznosi oko 100 milijardi EUR, predstavlja svega 1.13% BND njenih država. Ovo zapravo znači da Unija ne može da računa na velika raspoloćiva sredstva za svoje aktivnosti, jer imajući na umu da oko 45% odlazi na poljoprivredne subvencije, 30% za finansiranje regionalnih fondova, svega 25% ostaje za ostale aktivnosti.
Po mišljenju mnogih, EU ima suviše brojnu administraciju (preko 30.000 zaposlenih). Treba, međutim, imati na umu da ovaj broj činovnika treba da pokrije ogromnu teritoriju 27 država članica, brojne programe EU i sve njene organe.
Posljednji razlog zbog kog se EU ne može posmatrati kao država jeste činjenica da vlade država članica nijesu spremne da se do te mjere intergišu u super-državu.
Danas je veoma teško dati preciznu definiciju o tome šta je Evropska Unija - nije je moguće uklopiti ni u jedan postojeći model, ali se ne može ostati ni na čuvenoj tvrdnji da je riječ o sui generis tvorevini.
EU je najbliža pojmu mežunarodne organizacije sa preovlađujućim nadnacionalnim obilježjima. Nadnacionalna obilježja postoje i kod drugih međunarodnih organizacija: tako u okviru Ujedinjenih nacija, na primjer, Savjet bezbjednosti ima pravo da donosi obavezujuće odluke čak i za države nečlanice. Takve su odluke o uvođenju sankcija, koje moraju poštovati ne samo članice EU, već i sve treće države.
Postoje tipične organizacije koje imaju takav pravosudni sistem pred kojim se mogu pojaviti fizička i pravna lica. Tako u slučaju Savjeta Evrope postoji Evropski sud za ljudska prava. Pred ovim Sudom se mogu pojaviti sva lica koja se nalaze pod jurisdikcijom države koja je članica Savjeta Evrope i potpisnik Evropske konvencije o ljudskim pravima, pod uslovom da se najprije iscrpe sva nacionalna pravna sredstva.
Dakle, mnoge tipične međunarodne organizacije posjeduju neko nadnacionalno obilježje. Ipak, nema niti jedne od njih koja u sebi kumulira sva ta nadnacionalna obilježja kao Evropska Unija.