evropskireporter.com pokrenut je uz podršku FOSI ROM-a
ZAKON O ELEKTRONSKIM KOMUNIKACIJAMA USVOJEN I PORED PRIMJEDBI IZ EVROPSKE UNIJE
Vlada uređuje medijsko nebo
Samir Kajošević
25/08/2008 01:29 Podgorica – Pritiskom na zelene tastere u velikoj sali parlamenta, poslanici vladajuće koalicije otvorili su prostor crnogrskoj Vladi da počne sa uređenjem medijskog neba u Crnoj Gori.
Usvajanjem konačnog teksta Zakona o elektronskim komunikacijama, poslanici su stavili tačku na višemjesečnu raspravu, u kojoj su učestvovali predstavnici civilnog sektora i stručna javnost, a iza zavjese i Evropska komisija.
Na kraju, mimo preporuka iz Brisela, faktički će Vlada biti ta koja će odlučivati ko može dobiti frekvencije za emitovanje programa, a ne nezavisna regulatorna agencija.
Iako su mjesecima primjedbe stizale gotovo sa svih strana, zakon je u parlamentu usvojen bez ijedne riječi rasprave.
Zakon o elektronskim komunikacijama formira jedinstven regulatorni okvir za sve elektronske komunikacione usluge i mreže, uključujući i mreže za prenos i difuziju signala radija i televizije.
S obzirom da je predviđeno da samo jedan regulatorni organ bude zadužen za regulaciju elektronskih mreža, sa jedne adrese biće dodjeljivale frekvencije za nove telefonske operatere i medijske kuće.
Mada je Zakon o elektronskim komunikacijama donio napredak u oblasti telefonskih komunikacija, najviše polemike izazvala je odluka da država osnuje Agenciju za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, čiji Savjet i predsjednika imenuje Vlada.
Kritičari su najviše upozoravali da bi se time dovele u pitanje medijske slobode, jer bi crnogorska radio difuzija izgubila nezavisno regulatorno tijelo, a dobila zavisnog regulatora.
U Agenciji za radio-difuziju, koja je do sada bila zadužena za dodjelu frekvencija, upozoravaju da novim zakonom neko pokušava da ugasi to nezavisno tijelo.
Direktor ARD-a Abaz Beli Džafić tvrdi da se zakonom, kada je riječ o telekomunikacijama, dobija mnogo, ali da se „očigledno neko u međuvremenu sjetio da bi bilo dobro da usput pospremi ARD“. On smatra da je zakon loša kopija onih iz regiona.
»Što se tiče oblasti telekomunikacija, mislim da je to napredak, jer se usvajaju neki evropski standardi, ali što se tiče radio-difuzije, to je vraćanje na 1993. godinu», smatra Džafić.
On je objasnio da oduzimanje prava ARD-u da raspolaže frekventnim spektrom ukazuje na to da ta ustanova nekome smeta.
Nova Agencija biće nadležna da priprema osnove za izradu Plana namjene radio-frekvencija koji donosi Vlada i kontroliše njegovu primjenu, donosi Plan raspodjele radio-frekvencija, sprovodi stalni monitoring radio-frekvencijskog spektra, sprovodi postupke javnih tendera i dodjeljuje na korišćenje ograničenih resursa.
Predsjednika i članove Savjeta agencije, kao najviše tijelo, na predlog Ministarstva imenuje Vlada.
Prema novom zakonu Vlada bi bila nadležna za donošenja strategije sektora elektronskih komunikacija, plana namjene radio-frekvencijskog spektra, odobravanja godišnjeg plana rada i finansijskog plana agencije.
Ona bi usvajala i godišnji izvještaj o radu agencije, periodično određivala minimalni set usluga koje obuhvataju Univerzalni servis i određivala uslove korišćenja mreža elektronskih komunikacija u slučajevima vanrednih okolnosti.
Zbog straha da bi političari na vlasti mogli uticati na rad nove Agencije, uoči usvajanja zakona stigle su i kritike iz EU.
Ipak, upozorenja iz Evropske komisije (EK) da je neophodno obezbijediti nezavisan rada tijela za radiodifuziju, ostala su bez većeg odjeka.
Iz EK su upozorili da prema okviru EU, regulatorna tijela podliježu vrlo specifičnim uslovima i zahtjevima i da treba da sprovode svoje nadležnosti na objektivan i transparentan način.
Ističući da regulatorne zadatke treba da preuzme kompetentno tijelo, iz EK su upozorili da Ministarstvo nema dovoljno obučen kadar, kao i da definicije i funkcije navedene u Zakonu nijesu u skladu sa okvirima EU, upozoravajući da nova Agencija nije dovoljno kompetentna.
Oni su upozorili da bi moglo doći do političkog miješanja u regulatornim funkcijama, što izlazi iz okvira prakse EU.
«Nije na Ministarstvu ili Vladi da odlučuje da li regulatorno tijelo izvršava svoje zadatke u skladu sa zakonom ili ne, već o tome odlučuje sud», poručili su iz EK.
Slične primjedbe iznijeli su i u međunarodnoj organizaciji za ljudska prava „Article 19“. Oni su upozorili da nova Agencija neće biti nezavisna, i da je novi zakon «jasno kršenje međunarodnih standarda i značajan korak nazad u odnosu na trenutnu situaciju”.
U Ministarstvu saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija tvrde da kritike o nepostajanju nezavisnosti nove Agencije „predstavlja klasičnu zamjenu teza“.
«Do sada je direktora Agencije za telekomunikacije birala Vlada, sada je napravljen veliki korak naprijed, jer će direktora birati Savjet koji imenuje Vlada, po prethodno raspisanom konkursu”, tvrde u Ministarstvu u izjavi poslatoj Evropskom Reporteru.
Iz Ministarstva ističu i da članove Savjeta, shodno zakonu, ne mogu biti građani koji su stranački i politički aktivni, niti mogu imati bilo kakvu vrstu konflikta interesa koji bi mogli uticati na njihov nezavistan rad.
U Ministarstvu tvrde da je zakon usklađen sa svim relevantnim direktivama, objašnjavajući da se davanje frekvencija kao nadležnost ARD-a prebacuje na novu Agenciju jer je to “izričito predviđeno okvirnom evropskom direktivom koja se odnosi na konvergenciju elektronskih i komunikacionih mreža i usluga”.
«Danas, usljed nevjerovatnog dinamičnog tehničkog i tehnološkog razvoja, ni jedna oblast elektronskih komunikacija, pa ni radio difuzne frekvencije, ne postoje kao izdvojeni sistem, već su komplementarne i ispreplijetane sa drugim elektronskim mrežama i uslugama i potpuno ih je neracionalno i nemoguće izolovano posmatrati i tretirati. Drugi razlog je taj što je ovo rješenje, na ovakav način, decidno utvrđeno vladinom Strategijom razvoja elektronskih komunikacija iz 2006. godine”, tvrde u Ministarstvu.
Autor je novinar ND „Vijesti“ i saradnik Evropskog Reportera
1 Komentara ·
Komentari
Pošaljite komentar
Pravila
Emil Krijestorac01/09/2008 13:29
U više navrata sam u ime Narodne stranke pozivao Vladu Crne Gore, odnosno Ministarstvo pomorstva, saobraćaja i telekomunikacija da javnosti prezentira svoj predlog zakona o elektronskim komunikacijama i otvori javnu raspravu kako bi cijeli ovaj proces učinila transparentnim, kao i da zatraži mišljenje relevantnih međunarodnih institucija posebno Savjeta Evrope, Evropske komisije i OEBS-a, kao što je to bio slučaj kod usvajanja seta medijskih zakona.
Međutim, oni su se oglušili na moj apel, ali i ne samo oni, već i kompletna crnogorska javnost. Na žalost, opširnu izjavu koju sam dao tim povodom prenio je samo nezavisni dnevnik „Vijesti“, tako da možemo konstatovati i nezainteresovanost samih medija, posebno elektronskih za cijelu priču.
Imajući u vidu da je postojeća zakonska regulativa bila usklađena sa nizom dokumenata Savjeta Evrope, kao što su: Konvencija Savjeta Evrope o slobodi izražavanja i informisanja; Preporuka R 2000 (23) o nezavisnosti i funkcionisanju regulatornih organa iz oblasti radio difuzije; Preporuka R 99 (1) o mjerama za podsticaj pluralizma u medijima i Preporuka R 99 (10) o garantovanju nezavisnosti javnog elektronskog emitovanja, bilo je veoma važno da i ovaj zakon korespondira sa evropskim standardima, posebno sa Regulatornim okvirom EU iz 2002. godine.
Poznate su mi primjedbe Agencije za radio-difuziju, ali je bilo neophodno da Radna grupa uključi i ostale zainteresovane subjekte i kompletnu medijsku zajednicu u Crnoj Gori, a prije svega UNEM, ULES, Javni radio difuzni servis „Radio Crne Gore“, TVCG, te medijska i novinarska udruženja. Posebno je bilo važno da u izradi zakona participira i preduzeće za prenos i emitovanje radio-difuznih signala jer će primjena zakona upravo na njega imati najveće posledice.
Naime, predlogom zakona o elektronskim komunikacijama, koji je uradila radna grupa Vlade Crne Gore, jasno se ispoljava namjera da se pod nadležnost jednog regulatora dovede ne samo sektor telekomunikacija i poštanske djelatnosti, već i audio vizuelna usluga. Takva namjera, praćena opredjeljenjem za formiranje regulatora koji je definisan na način koji mu ne obezbjeđuje nezavisnost, predstavlja loše rješenje u dijelu daljeg razvoja sektora radio-difuzije i audio-vizuelnih usluga.
Na žalost, od toga nije bilo ništa, tako da je u zakonu ostala prvobitno predložena verzija koja je definisala da Agencija za telekomunikacije i poštansku djelatnost ima petočlani Savjet koji imenuje Vlada na predlog Ministarstva pomorstva, saobraćaja i telekomunikacija. Takođe, po predloženom, a potom i usvojenom tekstu zakona, odobrenje za radiodifuzne frekvencije se dobija na osnovu tendera koji sprovodi i čije kriterijume određuje novoformirana Agencija i regulator programskog sadržaja. Dakle, umjesto nezavisnog regulatornog tijela koje je imalo nadležnost da dodjeljuje i oduzima frekvencije, po predlogu Vlade, sada će to raditi tijelo koje formira Vlada, što predstavlja atak na samostalnost i nezavisnost javnih servisa u Crnoj Gori.
Naravno, nije Narodna stranka bila oduševljena ni dosadašnjim zakonskim rješenjima, kao ni „nezavisnošću“ Agencije za radio-difuziju i javnog servisa, ali ovo što je na predlog Ministarstva usvojila Skupština Crne Gore, predstavlja otvoreno i neposredno narušavanje bilo kakvog vida nezavisnosti regulatornog tijela, što će se sigurno odraziti i na uređivačke politike medija u Crnoj Gori.
Važno je i napomenuti da je u pregovorima o potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Crna Gora i najavila skoru izmjenu Zakona o telekomunikacijama i obavezala se da će do kraja 2007. godine izvršiti izmjene postojećeg zakonskog okvira, ali saglasno Regulatornom okviru Evropske unije iz 2002. godine. A Regulatorni okvir EU iz 2002. godine, u odnosu na onaj iz 1998. godine uvodi suštinske izmjene koje pojednostavljuju regulaciju i pospješuju liberalizaciju što je uglavnom obavljeno kroz izmjenu režima licenci, dozvola za radiostanice, izdavanje atesta, korišćenje frekvencija, itd, itd.
Dakle, ostaje pitanje, da li je pored ispunjenja svoje obaveze o usvajanju zakona, suštinski došlo do ispunjena pomenutog Regulatornog okvira EU iz 2002. godine, i da li će novi zakon dati doprinos medijskoj slobodi i nezavisnosti u Crnoj Gori.
Molimo Vas da se prijavite da bi poslali komentar.
Molimo vas da prije slanja komentara pročitate sljedeće uputstvo:
Komentari koji sadrže vrijeđanje, klevetu, nepristojan govor, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju svake vrste biće uklonjeni. Govor mržnje je zabranjen na sajtu CEAP-a.
Mišljenja iznesena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne predstavljaju stavove CEAP-a.
CEAP zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara.
Komentari koji predstavljaju komentar drugih (već objavljenih) komentara neće biti objavljivani, kao ni polemike između komentatora.
Molimo vas dobratite pažnju na pravopisnu i gramatičku ispravnost komentara koje šaljete. Komentari pisani isključivo velikim slovima neće biti objavljeni.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne predstavljaju stavove CEAP-a.
Ocjene
Ocjenjivanje je dopušteno samo clanovima.
Molimo registrujte se ili prijavite da bi glasali.
O CEAP-u 
